POVIJEST DVORA – Dvor

Panoramski crtež Stona i Malog Stona

Izvor: Novi izgled drugoga grada Dubrovačke republike, E. Žile, Zaštita baštine, Kvartal XIV – 3│4-2017

Ston i Mali Ston su povijesna naselja s bogatom fortifikacijskom poviješću. Ston se prostire duž stonskih zidina, a s vrha uzvisine Podzvizd pruža se prekrasan pogled na pravilno organizirano naselje, polja soli i zaljev. Područje Stona ima dugu povijest naseljenosti, s nalazima koji sežu od prapovijesti do antike, srednjeg vijeka pa sve do danas.

Ston je bio administrativno središte područja za vrijeme Dubrovačke Republike te je imao važnu ulogu u proizvodnji soli. Gradnja stonskih zidina započela je 1333. godine i trajala je do početka 16. stoljeća. Zidine su izgrađene radi zaštite naselja i solane te su se prostirale duž prevlake, povezujući Ston i Mali Ston. Ukupna dužina očuvanih zidina danas iznosi oko 5.500 metara.

Ston je bio planski organiziran grad, s pravilnom podjelom zemljišta, stambenim blokovima, javnim prostorima i građevinama sakralne i javne namjene. Stanovnici Stona su većinom bili seljaci koji su obrađivali zemlju u okolici grada.

Mali Ston je naselje koje je osnovano 1335. godine prema planskoj gradnji Dubrovačke Republike. Imalo je obrambenu, trgovačku, vojnu i pomorsku funkciju. Očuvan je njegov planski oblik s pet jedinica četvrtastog tlocrta, koje su okružene kućama, te zajedničkim dvorištem u sredini. Naselje je imalo važnu ulogu u izvozu soli, vina i ostalih poljoprivrednih proizvoda.

Stonski fortifikacijski sustav, koji se proteže između Stona i Malog Stona, svjedoči o viziji i strategiji obrane tog područja. Nakon obnove zidina, otvorene su za javnost, a fortifikacijski sustav se kontinuirano obnavlja. Mali Ston je bio važna trgovinska luka i mjesto brodogradnje. Naselje je razvijeno prema iskustvima planiranja Dubrovnika, s pravilnim rasporedom stambenih blokova i ulica.

Mali Ston je pretrpio razna oštećenja tijekom povijesti, uključujući potrese i ratna razaranja. Proces obnove i konzervacije naselja započeo je nakon Drugog svjetskog rata, a posebno se intenzivirao tijekom zadnjih desetljeća. Društvo prijatelja dubrovačke starine je uložilo značajne napore u obnovu stonskih zidina i drugih objekata. Unatoč izazovima, radovi na obnovi i očuvanju stonske cjeline se nastavljaju.

Knežev dvor u Stonu ima bogatu povijest obnova i pregradnji. Iako nema točne podatke o vremenskim periodima izgradnje i rekonstrukcije, zadržao je osnovnu jezgru koja potječe iz 16. stoljeća. Prema tlocrtnom obliku dvora u Dubrovniku, Ston je preuzeo naglašeni L tlocrt. Knežev dvor je služio kao stan za Stonskog kneza i kao zatvor za vrijeme Dubrovačke Republike. Knežev dvor bio je dom stonskog kneza (conte di Stagno), javnog dužnosnika zaduženog za upravljanje Pelješcem, po ulozi najbliži današnjem gradonačelniku, iako ga nisu birali građani, već ga je imenovala Dubrovačka Republika. Knez je redovito bio dubrovački plemić, a biran je na period od šest mjeseci do godinu dana, kako bi se onemogućio razvoj korupcijske mreže. Ne zna se točna godina gradnje objekta, no sigurno je da je Knežev dvor kroz vrijeme doživio broje preinake, iako je zadržao svoju osnovnu jezgru koja potječe iz 16. stoljeća. Zgrada Kneževog dvora je danas jednokatnica asimetričnog „U“ tlocrtnog oblika s unutarnjim dvorištem. Kroz povijest je sadržavao stambene prostore za kneza i njegovo osoblje. A kako se u rukama kneza nalazila i sudska vlast, Knežev dvor je imao i zatvorske prostorije, što znači da kad biste pali u ruke knezu, doslovno biste ostali zarobljeni pod istim krovom.

Zgrada Kneževog dvora ima arhitektonsku vrijednost i kontinuitet postojanja, ali je kroz povijest pretrpjela brojne promjene. Knežev dvor ima povijesnu i ambijentalnu vrijednost te svjedoči povijesnoj slojevitosti Stona.

Ansambl povijesno-urbanističke cjeline Stona, uključujući Knežev dvor i Stonske zidine i rezervat prirode, trenutno je na Pristupnoj listi svjetske baštine UNESCO-a. Ovo područje obuhvaća urbane cjeline koje su se razvijale u skladu s prirodnim okruženjem i odražavaju povijesnu, stratešku i ekonomsku ulogu Stona. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske podnijelo je zahtjev za upis ovog ansambla na popis svjetske baštine UNESCO-a kako bi se prepoznala njegova važnost i očuvao za buduće generacije.

HR